![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/69-300x169.jpg)
Pre 66 miliona godina, asteroid gigantskih razmera završio je svoj put u vodama meksičnog zaliva. U opštem pomoru živog sveta na Zemlji nestali su dinosaurusi. Ivice kratera zahvatile su današnje poluostrvo Jukatan. Došlo je pucanja zemljine kore, i stvaranja podzemnih jama u koje je prodrla morska voda.
Drevne Maje su ove neobične podzemne tvorevine (na Jukatanu ih ima više hiljada) nazvale »Cenote« (Sveti izvor; Izvor vode). To su bila sablasna mesta – ulaz u podzemni svet Maja..
»Cenote«
![Cenote It Kil](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/96-1024x578.jpg)
Cenota It Kit
Bog kiše – Čak bio je jedno od najvažnijih božanstava u duhovnom svetu Maja. Suprotno većini religija, Bog Kiše nije živeo na nebu nego u podzemlju, u svetim izvorima cenota. Čak je odredjivao kada će padati kiša i tako ljudima davao hranu. Kada je bio ljut, donosio je sušu ili pogubne poplave. Da bi ga udobrovoljile, Maje su Čaku prinosile darove u voću i cveću, a u zatonu civilizacije pod uticajem sve moćnijih Asteka, i ljudske žrtve. Ljudska žrtvovanja izvodila su se ritualnim bacanjem žrtve u dubinu jame u kojoj je čekao Čak. Da nije reč o legendi dokazuju podvodna istraživanja koja su na mračnom dnu cenota odkrila ljudske kosti i lobanje iz čijih praznih očiju curi pesak (izvor: Jonathan Birds Blue World, Mayan Uderworld, https://www.youtube.com/watch?v=UyqFnr6K7b0&t=81s
Obzirom na to, da cenote koje su se koristile za ljudska žrtvovanja nisu samo arheološka nalazišta već pre svega pogrebna mesta, do njih nije dozvoljen pristup. Jedna koju smo ipak mogli da vidimo je cenota Sagrado koja se nalazi u Čičen-Ici.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/74-1024x578.jpg)
Cenota Sagrado, Chichen Itza
U zapisima prvih istraživača sa kraja 18. veka, spominje se neprozirna voda muljavo zelene boje, duboki sloj mulja na dnu, i velika količina truleži većinom od drveća. U istim zapisima verno je opisan redosled dogadjaja koji je pratio ritual žrtvovanja…
…U ranu zoru, najlepša devojka u selu odabrana da bude nevesta bogu Čaku, u pratnji sveštenika i naroda, bogato okičena i svečano obučena, dovedena je do ruba jame. Duboko ispod njenih nogu nazirala se nepokretna površina vode. Glas sveštenika koji izgovara molitvu prati narod bojažljivim pogledima punim nade. Prepuštena svojoj sudbini devojka čeka da se, kada nastane tišina, sa prvim zracima Sunca a za nju poslednjim, u dubokoj vodi sjedini sa Čakom…
Na Jukatanu ima više hiljada cenota, od kojih je većina još uvek sakrivena u dubokom tropskom rastinju. Put do nekih od njih poznaju samo domaćini, koji sa mačetama krče prolaz. Odjednom se ispred putnika otvori ogromna rupa, i blesak sa površine podzemnog jezera zaslepi oči. To su opasna mesta. Mnoge životinje su tako lutajući upale u zamku u kojoj su zauvek ostale.
Jedna od cenota koja je uredjena za obilazak je Ik Kil koja je od Čičen-Ice udaljena nekih desetak minuta vožnje. Obučeni za kupanje prvo smo savladali silazak po vlažnom i kamenitom stepeništu do jezera koje se nalazi 26 m ispod nivoa zemlje. Kupanje u jezeru je čudesno iskustvo. Dok plivate u prijatno svežoj vodi, iznad glave vidite tirkizno plavo nebo. Korenje drveća, lijane i puzavice sa površine vise slobodno nad vodom.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/98-1024x578.jpg)
Cenota It Kil
Najpotpuniji doživljaj cenota je ipak onaj u cenotama koje poznaju domaćini. Takvih mesta je dosta samo treba pitati. Nama su preporučili Cenote »Dos Ojos« (Dva oka), koje se nalaze oko 1,5 h vožnje od Kankuna.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/26-1024x578.jpg)
Cenote Dos Ojos
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/19-1024x578.jpg)
Cenote »Dos Ojos« važe za jedne od najlepših.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/46-1024x578.jpg)
Cenote Dos Ojos
Čim smo stigli, požurili smo da što pre udjemo u privlačno tirkiznu, i kristalno čistu vodu »Prvog oka«.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/31-1024x576.jpg)
Cenote, Dos Ojos
Sledila nam je grupa profesionalnih ronilaca. To nam se učinilo neobično. Šta traže na ovako plitkom, i nekako tesnom mestu? Uzeli smo i mi maske za ronjenje da proverimo šta se dogadja ispod površine. Pogled kroz staklo nam je pokazao sasvim drugačiju, pravu prirodu Cenote.
Na mestu za koje smo verovali da je dno, okomita stena pećine se nije završila nego se otvarala zapravo širila u crni bezdan koji je vodio dalje…Prolaz u drugi svet, svet mrtvih kako su verovale Maje…
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/53-1024x576.jpg)
Cenote Dos Ojos
Duboko ispod nas koji smo ostali na površini, kao da puze, crnela su se ledja ronioca koji su prateći oznake nestajali iza pećinskih stalaktita. Ispred njih video se samo slab trag svetlosti od lampica koje su nosili oko glave. Sablasna svetlost lomila se po uglovima i špicevima pećine, po prostoru koji kao da nije imao dna.
Nezamisliva dubina nas je ispunila nelagodnim osećajem, i željom da što pre izadjemo iz tog ponora koji se pod nama skrivao. Ako nas je Čak i gledao iz dubine sigurno se nasmejao našem strahu. Ipak, podzemni svet Maja nije mesto za plašljive, ili za šaljive. To je mračan, čudesan i mističan svet koji nas upozorava i opominje na to da smo pre svega bića Sunca i svetlosti.
Čičen-Ica (Chichen Itza)
Duž staze koja vodi ka centralnom platou Čičen-Ice, nalazi se mnogo živopisnih tezgi. Može se reći da je svaki metar prostora ispunjen, i dobro iskorišćen. Neobični simboli, tkanine, boje i zvukovi nekako nisu smetnja već naprotiv, važan detalj za putnika u uzbudljivim trenucima iščekivanja susreta sa velikom piramidom Kukulkana.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/21-1-1024x578.jpg)
Pyramid of Kukulcan, Chichen Itza
Prvi pogled (bez stida priznajemo) naveo nas je na pomisao da se radi o starodavnom svemirskom brodu. U smislu brojeva i mera piramida je savršena. Postavljena je astonomski precizno u smeru planete Venere. Na vrhu je manji hram koji izaziva osećaj prisustva neznane sile. U jednoj reči – mračna moć.
Kukulkan je najveće božanstvo u Majevskom svetu. Tvorac svega na Zemlji, i učitelj koji je ljudima dao znanje. Koristio je telo zmije za kretanje po Zemlji, i krila za kretanje po Nebu; na taj način je kao »Pernata Zmija« mogao da se kreće kroz oba sveta. Piramida je gradjena tako da se samo na jednoj (istočnoj strani) u podnožiju stepeništa nalaze glave zmije sa široko otorenim ustima. Dva puta godišnje, za vreme prolećne i jesenje ravnodnevnice, na ivicama piramide pojavljuje se senka tela zmije koja sa glavom čini celinu.
Ovaj neobični fenomen simbolično predstavlja silazak Boga na Zemlju (u proleće), i povratak na Nebo (u jesen), a odvija se kroz otvorena usta zmije. Nije čudno da su upravo one najmističniji deo majevske mitologije.
Piramida Kukulkana koju su Španci nazvali Castillo (Zamak) je glavna gradjevina u Čičen-Ici velikoj prestolnici Maja koja je svoj procvat doživela od 8 do 13 veka. Pored piramide koja je označavala centar svih majevskih gradova u njenoj neposrednoj blizini nalazi se još jedna gradjevina koja je imala posebno važno mesto u svetu Maja.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/35-576x1024.jpg)
Pok-ta-pok, Chichen Itza
Zidine od pocrnelog kamena uvele su nas u ogradjen prostor sa ravnim terenom u sredini. Sa obe strane nalaze se visoki, i ukoso postavljeni zidovi. To je igralište za igru sa loptom poznato pod imenom Pok-ta-Pok. Koliko je poznato, u igri su učestvovale dve ekipe. Cilj igre je bio da se lopta ubaci kroz visoko postavljen obruč na jednoj od strana igrališta. Igrači su smeli da koriste samo ramena, laktove, bokove ili kolena da ubace loptu kroz neverovatno mali obruč. To je bilo toliko teško i retko da se igra obično završavala već posle prvog postignutog pogodka.
Igra Pok-ta-Pok je bila središte društvenog života, i centralni dogadjaj za vreme pijačnih dana. Njena popularnost ogledala se i u velikom broju gledalaca koji je dostizao i više hiljada. Medjutim, igra je pored zabavnog imala i mnogo važniji, duhovni značaj.
Poreklo igre izvire iz prastarog majevskog mita o Postajanju. MIt govori o dvojici hrabrih blizanaca, koji su u igri sa loptom pobedili gospodare podzemnog sveta za prevlast na Zemlji. Igra je tako postala simbol kosmičke borbe izmedju dobra i zla.
Prema jednoj teoriji, kapetan poraženog tima je bio žrtvovan Bogovima i obezglavljen, a njegovo telo bačeno je u Sveti izvor Sagrado. O tome govori mural koji se nalazi na igralištu. Na njemu su prikazane dve ekipe kako stoje ispred vladara. Kapiten jedne od njih nema glavu.
Po drugoj teoriji, takva sudbina je zadesila kapetana pobedničkog tima. U svakom slučaju, igra se završavala žrtvovanjem. Žrtvovani su u skladu sa majevskim verovanjem odlazili direktno u Raj. Mračna simboilka igre sa loptom pratila nas je i nakon što smo napustili igralište.
Sa druge strane igrališta naišli smo na dugačak kameni zid koji je u celini bio prekriven lobanjama.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/55-1024x578.jpg)
Skull wall (Zid lobanja), Chichen Itza
»Zid lobanja« je napravljen od glava ubijenih u ritualnim žrtvovanjima. Lobanje su pravilno složene, poput cigli ili kamena, uredno i tako da su sve okrenute na istu stranu. Ako izuzmemo tu jezivu urednost, posebno jak utisak ostavlja izraz u praznim očima, kao i vilice pune jakih zuba.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/56-1024x578.jpg)
Skull wall (Zid lobanja), Chichen Itza- Detalj
Suština žrtvovanja je bila u krvi – najpotentnijem izvoru hrane za Bogove. Prema verovanju Maja, žrtvovanje je predstavljalo kulminaciju najvažnijih majevskih rituala, i dogadjaja kao što su krunisanje novog kralja ili osvećenje novih gradova. Što je žrtva imala viši položaj to je čin bio svečaniji. Najcenjenije je bilo žrtvovanje protivničkog Kralja. U zatonu civilizacije, Maje su po ugledu na narod Asteka koji je dominirao u meksičkoj dolini izvodile ritual žrtvovanja vadjenjem srca iz još žive žrtve. Ritual se izvodio na vrhu piramide, ili u dvorištu hrama. Žrtvi je zatim skidana koža (osim dlanova i stopala), a obred je izvodio asistent sveštenika. Nakon toga je glavni sveštenik skidao ritualnu odeću, navlačio na sebe kožu žrtve, i izvodio ritualni ples koji je simbolizovao ponovno rodjenje.
Iznad »Zida lobanja« vidi se velika piramida Kukulkana koja sa ovog mesta deluje posebno zlokobno. Moramo ipak da priznamo, da čak ni taj mučan prizor nije mogao da umanji njenu veličanstvenu pojavu koja apsolutno dominira čitavim prostorom.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/57-1024x578.jpg)
Skull wall & Pyramid of Kukulcan – Chichen Itza
Od gradjevina na glavnom trgu vredno je pomenuti i ritualne platforme. To su lepo složeni kameni blokovi sa nekoliko stepenica koje vode do ravne ploče na kojoj se izvodilo žrtvovanje. Na jednom od zidova vidimo sliku orla koji u kandžama drži ljudsko srce, simbol duše i duhovne ljubavi. Odmah pored nje je slika koja predstavlja jaguara koji u kandžama drži muški polni organ, simbol polnog tj. telesnog života. Simbolika je u oba slučaja vezana na završetak života, kako duhovnog tako i telesnog.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/64-1024x576.jpg)
Platform of eagles and jaguars, Chichen itza
Imali smo još samo toliko vremena da pogledamo veličanstveni Hram ratnika. Kao i druge gradjevine, i njega smo mogli da pogledamo samo iz daljine. Pažnju su nam zaokupili mnogobrojni stubovi postavljeni u savršenom redu. Zanimljiva su bila pre svega njihova tela, koja su predstavljala tela zmije. Ta činjenica je nadvladala utisak nekakve neobične harmonije, i sveopšteg balansa tako važnog u svetu Maja; balansa izmedju dobrih i loših bogova, nebeskog i podzemnog, sveta svetla i sveta tame.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/84-1024x576.jpg)
Temple of warriors Chichen itza
Dok se dan približavao kraju i Sunce kasnog popodneva počelo da se spušta, završavali smo i mi obilazak Čičen-Ice. Grad sa svojim mističnim izvorom, moćnim gradjevinama, krvavim tragovima, čudnim bićima i glavama zmija koje na svakom koraku gledaju negde pored vas, osvojio nas je svojim van-vremenskim duhom, možda čak i lepotom. Dok smo se udaljavali nismo mogli da odvojimo pogled od piramide Kukulkana.
Kao da sve na ovom svetu postoji samo zbog nje, stajala je usamljena, nedokučiva i puna pitanja za nas koji odlazimo.
Koba (Coba)
Dan je bio oblačan, i izuzetno sparan. Vlaga nam je pravila probleme već od trenutka kada smo stigli. Na tropsku klimu se nikada ne navikneš. Trpiš, i to je to.
Okolina Kobe je tipično tropska. Nepregledno zeleno rastinje, ogromno drveće, mnogo vode, plitko muljavo jezero, mekano i blatnjavo tlo. Ispod tog vlažnog prirodnog pokrivača leže ostaci jednog od najvećih gradova drevnih Maja.
S obzirom na ogroman prostor i razdaljine, domaćini su se potrudili da gostima dočaraju puni doživljaj Kobe; staze za hodanje su uredjene i široke, a postoji i mogućnost iznajmljivanja bicikla za lakše kretanje i savladjivanje ogromnih razdaljina. Sa druge strane, vegetacija je raskrčena toliko da bez problema može da se dodje do svih gradjevina, a da opet nije ni malo umanjen doživljaj »grada izgubljenog u džungli«.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/IMG_20180712_135153-1024x578.jpg)
Coba
U vreme Maja, Koba je bila megalopolis u kome je živelo 50.000 stanovnika u užoj i čak duplo toliko u široj okolini grada. Grad je imao odlično razvijen sistem puteva koji su ga povezivali sa drugim velikim mestima. Rascvet Kobe je bio brz i vrtoglav. Procenjuje se da je u Kobi bilo oko 6.000 različitih gradjevina od čega je iskopano tek nekih 1.500. Iskopavanje nije prava reč. Za razliku od pustinje Egipta ili jordanske Petre, ovde gradjevine nisu toliko pod zemljom koliko su nad njom. Videli smo brojne gomile kamenja, u obliku piramide ili zida koje leže pritisnute korenjem drveća kao da ih drveće drži u tesnom zagrljaju.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/IMG_20180712_125302-1024x578.jpg)
Coba
Na ovom mestu nećemo da nabrajamo redom gradjevine koje mogu da se vide u Kobi. Spisak bi bio prilično dugačak. Spomenućemo dve: igralište za Pok-a-Pok i glavnu piramidu Kobe – Nohoch Mul.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/IMG_20180712_124541-1024x578.jpg)
Pok-ta-pok, Coba
Igralište za Pok-a-Pok iako prilično manje od onoga koga smo predhodnog dana videli u Čičen-Ici ovde u Kobi deluje prirodnije i zanimljivije. Na jednom od bočnih zidova je ljudska lobanja lepo isklesanu u kamenu. Gledano sa strane, lobanja izgleda savršeno, a nas je preuzela želja da je dodirnemo, i ko zna, možda pokrenemo neki od tajanstvenih mehanizama koje su tako maštovito opisivali u filmovima.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/IMG_20180712_125456-1024x578.jpg)
Skull simbol, Coba
Nohoch Mul je biser Kobe, i najviša piramida na Jukatanu. Njeno ime u prevodu znači »Velika kamena gomila«. U drevnom mitu Maja spominje se verovanje da pogled sa velike visine daje moć koja razdvaja Bogove od običnih smrtnika. Sveštenstvo kao i aristokratija dobijali su tako božanske atribute penjanjem na piramidu, i uzdizanjem iznad vrhova drveća.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/20180712_143834-1024x576.jpg)
Nohoch Mul, pyramid, Coba
Piramida u Kobi je jedna od retkih na kojoj je (za sada) još uvek dozvoljeno penjanje. U tome je njen glavni čar i privlačnost. Uspon na piramidu je medjutim mnogo zahtevniji nego što izgleda.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/DSCN5244-1024x576.jpg)
Nohoch Mul, Coba
Pre svega, stepenice su nejednake, i poprilično visoke. U par koraka ste već na zavidnoj visini. Osim toga, piramida se vrtoglavo sužava, usled čega se dobija osećaj da nestaje tlo pod nogama. Ko je uspeo da stigne već samo do sredine svedoči o čudesnom pogledu na okolinu.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/DSCN5240-1024x576.jpg)
The view from Nohoch Mul, Coba
Na visini od oko 20 m ste već visoko iznad krošnji drveća. U svim pravcima vidite samo gustu džunglu, nepregledno more zelenila koje je progutalo Kobu. Kada je vreme jasno iz tog mora izranjaju piramide u Čičen-Ici i Ek Balamu.
Možemo samo da zamislimo kakav je pogled sa vrha Nohoch Mula. Ako zamislimo dalje da smo medju hrabrima koji stoje na njenom vrhu, nije nam teško da poverujemo u istinitost prastarog majevskog mita o moći pogleda u daljinu.
Ek Balam
Prvi pogled na Ek Balam otkrio nam je da se razlikuje od drugih Majevskih gradova. Možda zbog ostataka odbrambenih zidova, i kapije koja bi po izgledu trebalo da pripada drugom kontinentu i drugom vremenu. Ek Balam je ostavio utisak kompaktnog više vojničkog nego civilnog grada. Čak i onaj njegov civilni deo odavao je snažnu ekonomsku notu. Grad je bio važan trgovački centar, a po značaju i veličini pripadao je grupi velikih gradova. O tome svedoči i činjenica da se El Balam nalazio na raskrsnici važnih puteva koji su povezivali Majevske gradove.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/22-1024x578.jpg)
The “Gate”, Ek Balam
Putevi ili »scabe« (Beli put) su takodje jedna od gradjevinskih i inžinjerskih zagonetki koje čine Maje tako zanimljivim. Ovaj deo Jukatana je izrazito ravničarski. Naučna i laična javnost je zadivljena nad pitanjem kako su Maje uspele da tako precizno povežu svoje gradove u svetlu neprohodne džungle koja ih je delila.
Sunce je peklo, ali je dan bio relativno podnošljiv. Na velikom gradskom trgu radnici su pokrivali krov neke majevske zgrade suvim palminim lišćem. Slagali su ogromno lišće kao crepove, uredno i gusto na drvenu konstrukciju krova. Zašto da ne? U ovom podneblju je suvo lišće palme prava zaštita kako od Sunca tako i od jakih tropskih pljuskova.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/30-1024x576.jpg)
The main square, Ek Balam
Pustili smo radnike da rade svoj posao, i posvetili se razgledanju gradnjevine koju nazivaju »Blizanci«. To su dve identične strukture sa jednakim, raskošnim stepeništem i sa dva identična hrama na vrhu. Veoma nas je zanimalo zbog čega su Maje izgradile »Blizance«? Na žalost, odgovor na ovo pitanje nismo dobili.
Glavna piramida El Balama- Akropola je jedna od najvećih drevnih gradjevina na Jukatanu. U piramidi, približno negde na sredini, nalazi se glavni hram u kome je kako se smatra sahranjen jedan od najznačajnijih kraljeva. Ulaz u hram je u obliku otvorenih čeljusti jaguara oko kojih se nalaze prelepo izrezbarene figure u kamenu. Hram nosi ime »El Trono« – Prestol.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/100-1024x578.jpg)
Pyramid of Black jaguar, Ek Balam
Ek Balam u prevodu znači »Crni jaguar«. Postoje dokazi da su se ovde vršila ritualna puštanja krvi. To je bio ritual koji su praktikovali pripadnici najvišeg sloja kao i sveštenstvo. Njegova namena je bila da se samopovredjivanjem bogovima daruje krv u zahvalnost za sve dobijeno. Za tvrdnje da su se praktikovala i ljudska žrtvovanja nema dovoljno dokaza.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/6999-1024x576.jpg)
Temple of Black Jaguar, Ek Balam
Figure koje ukrašavaju ulaz u hram predstavljaju za nas vrhunac mistike i veličine Ek Balama. Na njima je neobično sve. Pre svega, postavljene su na visini koja je daleko viša od visine prosečnog maje. Neke su sa krilima (kao andjeli u hrišćanstvu), druge u pozi istočnjačke meditacije. Figure nose neobičnu odeću koja takodje više podseća na istočnjačku nego na lokalnu. Više od svega ipak zadivljuje i zbunjuje njihov pogled. Izrazi u očima i crte lica deluju kao da su iz drugog sveta. Izražajnost je postignuta u detaljima oko očiju i u pokretima ruku, zbog čega figure deluju živo i u isto vreme, nestvarno.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/80-1024x576.jpg)
Figures on Temple of Black jaguar, Ek Balam
Sa visine na kojoj se nalazi hram vide se okolne šume. Hram je tako iznad krošnji drveća, a figure neobičnih bića, još više iznad njih.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/92-1024x576.jpg)
The view from Temple of Black Jaguar, Ek Balam
Dok puni utisaka napuštamo grad »Crnog jaguara« razmišljamo o tome kako je znanje o civilizaciji Maja postavilo pred istraživače nova pitanja na koja, barem za sada, nemamo odgovore.
Mujil (Muyil)
Još jednom smo se uputili na jug po autoputu koji je pratio obalu. Prošli smo skretanje za cenote Dos Ojos, i nešto kasnije skretanje za Kobu. Nastavili smo dalje do Tuluma, i odlučili da obilazak ovog poznatog majevskog grada koji se pojavljuje u skoro svim turističkim brošurama, zamenimo obilaskom daleko manje poznatog Mujila.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/66-1024x576.jpg)
Muyil
Jedna od lepota Jukatana je obilje majevskih gradova. Njihov broj i položaj su takvi da pružaju široku mogućnost izbora. Možete se osloniti na turističke brošure, ili pak sami pronaći svoj »grad«. Razlike u veličini, dostupnosti i značaju povezane su sa brojem turista, a na taj način i sa gužvom. Nas je vodila želja da se što više uživimo u samotni svet majevskih gradova koje je progutala džungla, i to je bio razlog zbog koga smo izabrali Mujil.
Stigli smo oko 14h poslepodne. Vrućina i vlaga su bile nesnosne, ali nas je Mujil prijatno iznenadio velikom količinom hladovine. U to vreme smo bili jedini posetioci, što je takodje na nas ostavilo poseban utisak.
Mujil nije naročito velik, mada je jedan od najstarijih i najduže nasenjenh gradova na istočnoj obali Jukatana. Prva gradjevina na koju smo naišli nije nas osvojila svojim izgledom već osećajem neprolaznosti koji izazivaju gradovi (čak i oni mali) čije se zgrade zidaju na temeljima predhodnih. Uživeli smo se u tu tihu, a jaku energiju koja nas je obuhvatila sa svih strana.
Nismo se unapred pripremili, i nismo znali šta da očekujemo. Hodali smo kroz šumu po lepo obeleženom putu, slušali glasne zvukove ptica, i udisali miris vlage sa drveća i rastinja. Sa zanimanjem smo posmatrali neobično drveće koje je korenje puštalo po zemlji, drveće izjedeno sve do ledja koja liče na ljudska rebra, i biljke koje rastu u pazuhu druge biljke.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/82-1024x578.jpg)
Tropical vegetation, Muyil
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/87-1024x576.jpg)
Nije čudno što smo baš na ovom mestu gde sve pripada prirodi doživeli najpotpuniji susret sa gradjevinama Maja. Nismo znali šta gledamo; hram, palatu ili stambenu zgradu nekog aristokrate. Piramida je stajala na platou u senci ogromnog drveća. Po njoj su počivale senke lišća, direktnog Sunca nije bilo. Sa desne strane sa koje smo joj prišlli stajalo je drvo-džin čije je korenje ili možda lijane-paraziti, podrivalo njene temelje tako da je bila lako iskrivljena.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/79-1024x578.jpg)
Mayan Pyramid, Muyil
Glavna piramida i najveća gradjevina Mujila je ipak jedna druga. Piramida ima interesantnu arhitekturu sa stepenastim zidovima koji su tipični za gradove u južnom delu nekadašnje zemlje Maja, kao što je najveći od svih, Tikal u Gvatemali.
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/06/96-1-1024x576.jpg)
Mayan pyramid, Muyil
Zaključak
Kada su početkom 16. veka Španci stigli na Jukatan, majevska civilizacija je odavno nestala, a njihove veličanstvene gradove progutala je džungla.
Dok ispijamo hladnu limunadu od limete u jednom od uličnih kafića u Tulumu, posmatramo život koji prolazi pored nas. Medju domaćinima vidimo lica koja nesumljivo pripadaju narodu Maja (po zvaničnim podacima danas ih je oko 2 miliona). Lako ih je prepoznati. Trudimo se da ne smetamo, i da ih ne uznemiravamo znatiželjom stranaca. Bili smo gosti u njihovom svetu, i za to predivno iskustvo bićemo večno zahvalni.
VIDEO – KANKUN, MAJEVSKI GRADOVI, VALADOLID
FOTOGRAFIJE SA PUTOVANJA – KANKUN JUKATAN
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/26-2-300x169.jpg)
Isla de Mujeres, Cancun, Mexico
![Isla de Mujeres, Cancun, Mexico](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/30-2-300x169.jpg)
Isla de Mujeres, Cancun, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/DSCN5195-300x169.jpg)
Puerto Morelos, Cancun , Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/17-300x169.jpg)
Agava plants, Quintana Roo, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/9-300x169.jpg)
Valadolid, Yucantan, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/177-300x169.jpg)
Valadolid, Yucatan, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/15-300x169.jpg)
Valadolid, Yucatan, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/69-300x169.jpg)
Chichen Itza
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/IMG_20180712_125450-300x169.jpg)
Coba, Yucatan, Mexico
![](https://travelerka.com/wp-content/uploads/2019/07/IMG_20180707_191248_BURST001_COVER-300x169.jpg)
OPŠTE I KORISNE INFORMACIJE
Za izlete izvan Kankuna je najbolja varijanta Rent a car. Auto smo rezervisali u napred preko interneta: https://easywayrentacar.com/. Možete i da se raspitate u svom hotelu na recepciji. Uzeli smo kompletno osiguranje. Gorivo je nešto jeftinije nego u Evropi, kao i iznajmljivanje (zavisno od modela). Savet – radije uzmite jači i veći auto u koliko planirate dalje vožnje. Računajte da se dnevno prevozi i do 500 km. Snaga motora pravi razliku. Pazite da je uvek imate dovoljno benzina. Za razliku od Evrope, benzinske stanice su udaljene i po 50 km (podatak je važan i zbog hrane, vode i toaleta). Putarina je skupa. Što se tiče plaćanja putarine važno je da poznajete oznake: “Libre” – označava put na kome se ne plaća putarina (slaba strana je da vožnja traje duže), i “Cuevo” – autoput na kome se putarina plaća. KUPOVINA Kupovali smo u manjem tržnom centru koi se nalazi u centru “Zone Hotelere”. Ponuda je zaista velika od uličnih tezgi, specijalizovanih radnji, najpoznatijih svetskih brendova – generalno blizina Amerike se ogleda kako u ponudi tako i u cenama (koje po našem mišljenju nisu baš niske). Za kupovinu preporučujemo proizvode domaće izrade; sve od tkanina jarkih boja pre svega prekrivače, jastuke, ženske haljine i bluze, tašne. Obratite pažnju na slike sa lokalnim motivima i u tropskim bojama koje će vam sigurno osvežiti dom. Obavezno posetite domaći supermarket u Kankunu za kupovinu raznih meksičkih soseva, svežeg jelapeno ili habanero čilija, i alkoholnih pića (liker od Agave i naravno Tekila). Lep poklon za sebe i druge je i “Majevska čokolada ili kafa” – to je čokolada sa dodatkom čilija. Ako je moguće kupovinu radije obavite u Tulumu. U glavnoj ulci je mnogo radnji sa domaćim proizvodima prekrasnih dezena, i ukikatnog rada. Cene su takodje niže nego u Kankunu, a ponuda je manje “turistička”. HRANA Hoteli obično nude noćenje sa doručkom. Večeru u hotelu ne savetujemo zbog visokih cena. Ako uveče niste za odlazak u grad, u centru Zone Hotelere je veliki broj restorana, odličan supermarket kao i Mcdonalds. Za obroke tokom dana, užinu ili večeru u blizini vašeg hotela pronadjite neki street food, kafić, market ili manji restoran. Ne propustite domaće buritose, takose, limunadu od limete, i tekila poper shot.
KUDA NA IZLET
- Interaktivni akvarijum u Kankunu https://www.interactiveaquariumcancun.com/en/
- Isla de Mujeres- https://www.youtube.com/watch?v=CLSNoFGsbDM
- Puerto Morelos –
https://travelyucatan.com/makes-puerto-morelos-unique
4. Valladolid –https://www.youtube.com/watch?v=vFB5Nw3Z6jk - Tulum –https://theculturetrip.com/north-america/mexico/articles/9-reasons-why-you-should-visit-tulum-mexico/
- Bacalar –
https://theculturetrip.com/north-america/mexico/articles/the-top-10-things-to-see-and-do-in-bacalar-mexico/
- Calakmul –
https://adventure.com/mayan-calakmul-yucatan-mexico/
Recent Comments